Hrvatska od 1. jula bez prošeka i marmelade?

Informacija da hrvatski vinari od 1. jula više neće moći da koriste ime prošek na svojim proizvodima, jer je Evropska komisija zaključila da taj naziv podseca na zaštićenu italijansku vrstu vina "Proseko" (Proseco),

Tanjug,F. Krainčanić, ilustracija

ZAGREB - Informacija da hrvatski vinari od 1. jula više neće moći da koriste ime prošek na svojim proizvodima, jer je Evropska komisija zaključila da taj naziv podseca na zaštićenu italijansku vrstu vina "Proseko" (Proseco), izazvala je paniku medu proizvođačima.

Prema rečima direktora Uprave za sigurnost i kvalitet hrane, Jelene Djugum, ista sudbina, ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju zadesiće i marmeladu.

"U Evropskoj uniji postoji regulativa koju smo mi preuzeli, da su marmelada samo oni proizvodi dobijeni od limuna, a kod nas je to bila šljiva. Znači, danom ulaska, proizvod od šipka više nećemo moći da nazivamo marmeladom, zbog toga što na taj način zbunjujete potrošače. Mi ćemo taj proizvod morati ili da svrstamo u kategoriju džema, ili će neka druga vrsta proizvoda recimo biti namaz", objašnjava Djugum, a prenosi Tportal.

Sada se postavlja pitanje da li još neki tradicionalni hrvatski proizvod čeka slična sudbina i kako će u Hrvatskoj izaći na kaj sa tim problemom.

Tomislav Galović  je još 1997. godine zaštitio slavonski kulen kao izvorni hrvatski proizvod, za koji je dobio brojne nagrade i priznanja.

"2001. godine sam zaštitio robni žig, pravnički precizno rečeno, dakle kao brend, trend mark slavonski domaći kulen Galović. Na taj način sam sebi osigurao ekskluzivu da sam zaštićen i da mogu da koristim naziv tog proizvoda i da ga stavljam u promet pod nazivom slavonski domaći kulen Galović", objašnjava Galović.

Od 2003. godine to mogu da učine samo udruženja, u ovom slučaju Udruženje proizvođača slavonskog kulena, pa će se za ovaj specijalitet ponovo morati da traži oznaka izvornosti i geografskog porekla.

Za razliku od kulena, kao prenose hrvatski mediji, priča sa prošekom neće ići glatko.

"To je naprosto neverovatno, da je nešto što je trebalo da bude perjanica, nešto na šta je možda trebalo nadograditi brend, i što je trebalo da pripomogne čuvanju Dalmacije u EU, žrtvovano zbog nečijih ličnih interesa, očito nekih lobija u poljoprivredi", kaže Antun Plančić, koji se vinarstvom bavi od sredine 80-ih godina prošlog veka.

On je rekao da se ovaj posao u njegovoj porodici prenosi naraštajima, i da ga je vest da nakon ulaska u EU, tradicionalno dalmatinsko piće više neće nositi naziv prošek, dotukla.

Srećom po neke druge proizvođače, oni koji su svoje proizvode zaštitili sa oznakom geografskog porekla, neće imati problem sa evropskim pravilima. U Hrvatskoj je sada pod zaštitom 12 proizvoda, rekla je Djugum.

"Sa oznakom izvornosti su istarski pršut, varaždinsko zelje, ogulinski kiseli kupus i ekstra devičansko maslinovo ulje Cres, dok je sa oznakom geografskog porekla virovitička paprika, baranjski kulen, dalmatinski, drniški i krčki pršut, lički krompir, meso zagorskog ćurana i jelo Poljički soparnik", objasnila je ona i dodala da su u proceduri za zaštitu višnja maraska i neretvanska mandarina.

Sa druge strane, kako piše Tportal, šta će biti sa prošekom i marmeladom zavisiće i od hrvatskih poslanika u evropskom Parlamentu i njihovog umeća lobiranja.

Tagovi: Hrvatska, EU, propisi, prošek, marmelada, brend, hrvatski kulen

Share